Duhovne vježbe za žene i majke pod vodstvom sestre Mariane održane su 27. listopada u Schönstattskom svetištu Majke Novog Saveza u Ivanovcima.
„Rano ujutro, dok je još bio mrak, ustade, iziđe te ode na samotno mjesto, i tu je molio.“ (Mk, 1.35). Po molitvi postaje jasno da Isus ciljano traži vezu sa svojim Ocem. Povezuje se s Ocem prije nego počinje svoj dnevni posao. Poziva si u svijest da je On Očevo oruđe u ovom svijetu. On djeluje ne iz vlastite punomoći, nego po punomoći onoga koji ga je poslao. Tako stavlja svoj dnevni posao pod Očev blagoslov. Učenicima i svima nama daje primjer i odgaja da i mi tražimo razgovor s Ocem. Povezivanje s Ocem je središnji dio naše molitve. Kao apostoli Kraljice budućnosti dopuštamo u tišini i osluškivanju primiti poticaje i prosvjetljenje za život u svakodnevici. Po Isusovu primjeru otvaramo svoja srca zazivanjem molitve Duhu Svetom i prepuštamo se duhovnom vodstvu. Bog traži srca koja može voljeti i koja mu tu ljubav uzvraćaju. Iz tog razloga je ušao u rizik, te stvorio čovjeka, dao mu slobodnu volju. S čežnjom čeka da mu uzvratimo ljubav te da se s malim i velikim pitanjima svakodnevice odlučimo za Njega. Adam i Eva su se principijelno odlučili protiv Boga i stoga sve naredne generacije opteretili tim grijehom. No, u Kristu novom Adamu, darovan nam je novi početak. Taj početak omogućilo je spremno „DA“ Marije, nove Eve. Naša zadaća je živjeti životom novih ljudi; dakle, to što jesmo, uistinu i razvijati u životu.
Mladi svećenik Josef Kentenich osjećao je da je upravo u tom kontekstu nosio novi svijet, poslanje za budućnost, pomoći oblikovati novog čovjeka u Isusu i Mariji. Upravo je ta unutarnja sloboda za njega bila vrlo bitna komponenta, jer sloboda je pretpostavka prave ljubavi. Ona izrasta iz snažnog središta istinske osobnosti. Svoj odgojni cilj pater Kentenich ovako formulira: „Da postanu novi ljudi koji će slobodni i jaki na zemlji u radosti i žalosti kao Isus se ponašati.“ Da bi to postigli moramo naučiti pod Marijinom se zaštitom sami odgajati u čvrste, slobodne svećeničke karaktere. Tome prethodi samoodgoj. Bog ne želi okovane robove u galijama, on želi slobodne veslače. Težište schönstattske duhovnosti počiva na unutarnjoj slobodi i samoodgoju. Želimo težiti za svetošću, ne zato što moramo, nego iz ljubavi prema Bogu koga želimo uzvisiti našim životom. Ljubav ne zna za prisilu, ne pozna moranje. Radi se o uzvišenosti, plemenitosti, o većem, ljepšem. Tako nas i Majka Božja moli; „Dokažite mi prvo da me uistinu ljubite.“ To znači, u Savezu ljubavi s Marijom, naša prva zadaća je uvijek tražiti priliku za pokazivanje svoje ljubavi. Vjernim ispunjavanjem svojih obaveza, nastojanjem u samoodgoju, živim molitvenim životom. Čineći tako, Ona će nam darovati odgovor svoje ljubavi te iz svetišta djelovati kao odgojiteljica. Bog čini sve iz ljubavi, po ljubavi i za ljubav, a mi njemu ne možemo učiniti veće radosti od uzvraćanja da također i mi činimo sve iz ljubavi, po ljubavi i za ljubav. Stoga to otac Kentenich naziva osnovnim svjetskim zakonom ljubavi kojim nas želi potaknuti da taj zakon postane osnovna misao i poticaj našeg vlastitog života.
Odvažnost našeg vlastitog života je zapravo naš osobni skok u Božje srce. U konkretnom životu nekada nije jednostavno živjeti samo po određenim pravilima i toga smo svjesni. Iz toga se javlja određeni proleterski osjećaj života, raspoloženje čovjeka uvjerenog u to da nema ništa i ne može ništa, da je bezvrijedan, neželjen, nevoljen, javlja se osjećaj manje vrijednosti, ali naša najveća zadaća je pronaći u sebi svoj osobni ideal, našu konkretnu zadaću koju nam je Bog dao kako bi mu na taj način uzvratili našu ljubav. Ta zadaća je naša odvažnost, skok u Božje srce. Moramo pustiti sami sebe, postati slobodni od samih sebe kako bi postali slobodni za Boga. Moramo prestati kružiti oko samih sebe i naučiti bezuvjetno vjerovati u ljubav nebeskog Oca. On nas voli više nego što mi možemo voljeti sami sebe, brine za nas bolje od najbolje majke. Namijenio nam je važnu zadaću i vodit će nas korak po korak našem vječnom cilju. Neka nam Majka Božja u Svetištu svima izmoli milost za taj hrabri skok.
Terezija Đuršić
