O ČITANJIMA U SVETOJ MISI

O ČITANJIMA U SVETOJ MISI

 

Ovaj duhovni poticaj, kao i sve ostale duhovne poticaje, možete pročitati na našoj schönstattskoj web stranici u rubrici Duhovno bdjenje u Svetištu – Duhovni poticaj, kliknite OVDJE.


Sveta misa je za sve nas jedinstvena škola djetinje ljubavi prema Bogu Ocu. O tome je jednom prilikom o. Kentenich rekao: „Samo priprosto dijete može dugoročno pravilno razumjeti svetu misu.“ U svojim mislima o čitanjima u svetoj misi o. Kentenich pokušava pojasniti da je sve ljubav: djelovanje nebeskog Oca, a jednako tako i patnja Sina Božjega.

Ti, Oče, poslao si Sina svog
kao ljubavi svoje zalog.
Iz ljubavi tijelo je prihvatio,
za nas je na svijet došao.

Ishodišna točka Božjeg objavljenja, kako ju susrećemo u čitanjima, jest Božja ljubav koja se izražava poslanjem njegova Sina. Izvor činjenice da Božja riječ može djelovati među nama jest u Ocu i poslanju njegova Sina kao zaloga njegove ljubavi. Ona je neopozivo zajamčena u njegovu Sinu. U sljedećem tekstu tri puta se izriče ishodišna motivacija njegova Sina riječima: „Iz ljubavi …“ Sin je potpuno prihvatio ljubav time što se utjelovio (usp. Iv 1) i za nas došao na svijet. No, to kretanje ususret nama u svijet nije ograničeno samo na utjelovljenje i Gospodinove zemaljske dane. To pokazuju iduće strofe.

Iz ljubavi on prinosi sama sebe
na oltaru mjesto žrtve paljenice.
Tu želi među nama vladati
i uz nas vazda prebivati.

Ljubav postavlja znakove. Ona utemeljuje sakrament euharistije. On prinosi sebe „kao žrtvu paljenicu na oltaru“ (2. redak). Misaona linija nastavlja se do Gospodinove euharistijske prisutnosti u svetohraništu. „Tu želi među nama vazda vladati“ (3. redak). Oblik nekih svetohraništa vrlo slikovito naglašava tu misao. Utemeljitelju je važno da Isus ne vlada samo na nebesima, nego i „među nama” (3. redak i prebiva „uz nas“ (4. redak). On nas je učio da tu stvarnost shvaćamo vrlo ozbiljno.

Iz ljubavi on po svojoj riječi
i dalje među nama živi
kao izvor vječne Božje istine
pun vrele žari i jasnoće čiste.

Sve dosad rečeno vodi prema izjavi ove strofe. Božji koraci prema nama povezani su uvijek jednakom ljubavlju. Prisutnost utjelovljenja među nama postaje stvarnost u euharistiji i riječi, po kojoj djelotvorno nastavlja živjeti u nama (usp. 2. redak). To je veličanje riječi koje bi bilo realno za očekivati tek u razdoblju nakon Drugog vatikanskog koncila. Ondje se euharistija i riječ na sličan način paraleliziraju u mislima o stolu riječi i tijela Kristova (usp. Dei Verbum 21). I u nama riječ treba postati tijelom. Trebamo ostati u njemu. To se događa po oproštajnim govorima ako Isusove riječi ostaju u nama (usp. Iv 15,7).

Riječ Božja naziva se izvorom vječne božanske istine. Da, u riječi Božjoj, u slušanju čitanja trebamo i smijemo zahvaćati iz istine, iz vječnih istina koje nam daju orijentaciju. Istina koja se ovdje može pronaći na određeni način ima dvije karakteristike ili dva načina djelovanja. Ona je „puna vrele žari“ i puna „jasnoće čiste“ (4. redak). Ponekad nam Božja riječ daje uvide koji u nama mogu upaliti plamen i zagrijati nas za Boga. A ponekad su tu riječi pune trezvenosti i mudrosti. Riječi prosvjetljenja u istinskom smislu riječi koje daruju jasnoću i unutarnju sigurnost. S tog gledišta Božje riječi postavljam si pitanje: Želim li uistinu svaki put u svetoj misi, u čitanjima, dopustiti Božjoj riječi da mi pristupi tako blizu? Vjerujem li da u meni može upaliti plamen ili mi darovati jasnoću?

(izvor: Peter Wolf, Gebetsschule ‘Himmelwärts’, str. 61.-63.)

Aktualno i važno

Pogledajte važne datume i događaje. Prinesite svoj doprinos i potrebe našoj Majci. Preuzmite važne objave i poticaje. Neka i u vaš dom dođe Gospina slika.