Članovi Marijanske kongregacije, studenti Zavoda palotinaca u Schönstattu sa svojim odgojiteljem, osnivačem Schönstattskog pokreta, ocem Josephom Kentenihom, sastajali su se od listopada 1914. u kapelici sv. Mihaela koja je kasnije postala svetištem i pravim hodočasničkim mjestom. Gospinu sliku su dobili godinu dana kasnije na dar od jednog profesora njihove škole koji ju je kupio na nekom trgu u južnoj Njemačkoj. Ona je rad talijanskog slikara Luigia Crosia s kraja XIX. stoljeća, točnije 1893. Nosila je naziv “Utočište grešnika”.
Kongregacija nije preuzela taj naziv, nego je slici dala drugo ime. 1916. studenti su otkrili primjer i uzor u jednoj uglednoj Marijinoj kongregaciji. To je bila, tri stoljeća ranije, zajednica u Ingolstadtu, u Bavarskoj. Pod vodstvom isusovaca tamo su razvijali vrlo živu duhovnu obnovu kao borbu protiv utjecaja reformacije. Od njih su schönstattovci preuzeli naziv “Majka Triput Divna” za sliku Schönstattske Gospe.
Davno su u Ingolstadtu htjeli znati koji je zaziv iz Lauretanskih litanija Majci Božjoj najdraži. Blaženi o. Jakov Rem dobio je odgovor u jednoj viziji i jasno shvatio da je to zaziv “Majko Divna”. Tada je otac Rem potaknuo kantora da taj zaziv ponovi tri puta te je tako nastao naziv “Majka Triput Divna”. I nama se Majka Božja pokazuje kao Triput Divna Majka koja nam poklanja posebno tri milosti: Milost duševnog udomljenja, milost duhovne preobrazbe i milost apostolskog poslanja.
Na početku Drugog svjetskog rata schönstattovci su okrunili Gospinu sliku u Prasvetištu, 10. prosinca 1939. kao znak zahvalnosti prema Majci Triput Divnoj za 25 godina djelovanja u Schönstattu. Isto tako su molili da se Majka Božja pokaže kao prava Kraljica koja štiti svoje Schönstattsko djelo i svoju djecu u svim opasnostima rata i koja pokazuje svoju kraljevsku moć u borbi protiv svih neprijatelja, posebno protiv đavolskih sila.
Kada danas krunimo Gospu, želimo time reći da Njoj predajemo vodstvo našega života i naše obitelji. Ona neće vladati silom, nego ljubavlju i time postići što silom nije moguće. Ona želi biti kraljicom naših srdaca i voditi nas do vječne sreće. Kad se Njoj predamo (i možda to simbolično izrazimo), doživjet ćemo kako nas mudro vodi i odgaja i poklanja nam znakove svoje kraljevske ljubavi. To je i otac Kentenich doživio u teškim vremenima, posebno u zatvoru i u koncentracijskom logoru Dachau (1942.-1945.).
Naziv “Pobjednica” slika je dobila 1965. godine nakon sretnog povratka oca Kenteniha iz dugogodišnjeg progonstva (1951.-1965.) i rehabilitacije od strane Svete Stolice u Rimu, na kraju II Vatikanskog koncila. Majka Božja se zaista mnogo puta pokazala kao pobjednica u životu oca Kentenicha i u povijesti Schönstattskog djela. Neka se Majka Triput Divna pokaže kao pobjednica u svim kušnjama i utjecajima sotonskih sila u našim osobnim životima, u našim obiteljima i u našem narodu.
Eto vidite kako svaki izraz u tom nazivu slike Schönstattske Gospe ima duboki smisao i želi se ostvariti i u našem životu i u našim obiteljima. Marija se želi pokazati i kod nas kao “Majka Triput Divna, Kraljica i Pobjednica Schönstattska!” Zato redovito molimo:
Majko Triput Divna, Kraljice i Pobjednice Schönstattska: moli za nas!
Majko Triput Divna, Kraljice i Pobjednice Schönstattska: štiti našu domovinu!
Majko Triput Divna, Kraljice i Pobjednice Schönstattska: blagoslovi cijeli svijet!
